Rođenje svjetla uz Stablo želja – art happening na Učki

Rođenje svjetla uz Stablo želja
art happening na Učki

U nedjelju, 10. prosinca 2017. na Land art stazi Stražica – Sapaćica u Parku prirode Učka održao se prigodni art happening (umjetnički događaj uz sudjelovanje posjetitelja) u duhu prosinačkih blagdana svojstvenih brojnim tradicijama (Zimski solsticij, Yule, Božić, Nova godina, Hanuka, Saturnalije, Natalis Solis Invicti, itd.). Posjetitelji su upisivali svoje novogodišnje želje na priređene pločice te ih vješali na “Stablo želja”. Potom su uz stručno vodstvo autora obišli jedan dio Land art staze, a kad je pao mrak uslijedilo je “Rođenje svjetla” koje je obasjalo sve napisane želje. U nastavku pročitajte objašnjenje simbolike ovog događanja te pogledajte kratak video i nekoliko fotografija s ovog art happeninga posvećenog zimskom solsticiju.

.

Simbolizam ovog art happeninga

.
Happening
je pojam za umjetnički događaj koji uključuje sudjelovanje publike. Umjetnik Boris Pecigoš zamislio je postavljanje jednostavne privremene svjetlosne instalacije na Land art stazi na Učki, koja je također njegovo djelo iz 2016. godine. Publika, tj. posjetitelji su sudjelovali u događaju sa ispisivanjem svojih želja na trijeskama i njihovim vješanjem na živo stablo, čime se aludira na običaj kićenja “bora”.

Međutim, autor kao nereligiozna osoba u svoj art happening uključuje simbolizam rađanja svjetla koji nadilazi (ali ne isključuje) kršćanski blagdan Božić i slavljenje rođenja Isusa koji za kršćane predstavlja “svjetlo svijeta”. Pecigošev art happening je primarno povezan sa zimskim solsticijem kao prirodnom pojavom nakon koje na sjevernoj zemljinoj polutci dani postaju duži, svjetlo počinje dominirati, a tama se povlači, a prihvaćeni kalendar započinje novo brojanje dana pri kojemu ljudi prirodno izražavaju dobre želje za sebe i svoje bližnje te stvaraju planove u nadi njihovog ostvarenja.

Brojne drevne tradicije su slavile zimski solsticij zbog njegovog značaja u životnim ciklusima. Tako su Kelti i drugi sjeverni narodi održavali zimske svetkovine, krajem prosinca do početka siječnja, pod nazivom Yule. Palile su se julske cjepanice (panj, tj. badnjak, koji je kasnije postao dio kršćanskih običaja) u čast Thoru, bogu grmljavine, s vjerovanjem da će svaka iskra iz vatre predstavljati novorođenu svinju ili tele nadolazeće godine. Gozba bi trajala dok panj ne bi izgorio, uglavnom dvanaestak dana. Skandinavci još uvijek Božić nazivaju Julom, a u Engleskoj je riječ Yule sinonimna s Božićem.

Egipćani su 12 dana slavili ponovno rođenje Sunca, kao odraz 12 dijelova kalendara. Ukras je bilo palmino lišće s 12 režnjeva, koje je inače bilo oznaka za kalendar, jer se svakog mjeseca otrgnuo jedan list. U Mezopotamiji je običaj preuzet od Perzijanaca, kada se dvanaestodnevnim festivalom slavila pobjeda boga Marduka nad čudovištima tame, a jedna od omiljenih zabava bila je obrtanje uloga roba i gospodara. Sve te tradicije nastavile su se u Rimskom Carstvu.

Rimljani su slavili Saturnalije koje su bile najpoznatije zimske svetkovine. To je bilo vrijeme opuštanja, gozbe, veselja i odmora od formalnih pravila. Običaj je bio da se daruju maleni darovi, najčešće lutke za djecu i svijeće za odrasle. Saturnalije su slavile boga Saturna (pandan Kronu iz grčke mitologije) te su počinjale 17. prosinca, a duljina svetkovina s vremenom se povećala do 24. prosinca. Rimljani su 25. prosinca slavili Dies natalis Solis Invicti ili “rođendan nepobjedivog Sunca”. Naziv Sol Invictus dopuštao je slavljenje nekoliko božanstava povezanih sa Suncem. To je bio dan kad je Sunce dokazalo da je nepobjedivo.

Hanuka je jedan od najvećih židovskih blagdana, a slavi se sredinom prosinca. Blagdan nije povezan sa zimskim solsticijem, ali nosi simboliku svjetla. Tim se praznikom slavi događaj iz 164. p.n.e. kad je, nakon trogodišnjih progona i borbi, ponovno posvećen jeruzalemski hram. S tim je događajem povezana legenda o svjetiljci koja je nastavila gorjeti u hramu, premda za nju nije bilo dovoljno ulja. Količina pronađenog ulja je bila dovoljna tek za jedan dan gorenja u hramskom svijećnjaku, ali dogodilo se čudo i ulje je trajalo osam dana, koliko je bilo potrebno da se hram ponovo posveti. Hanuka je tako ostala praznik svjetla. Židovi svake godine kroz tjedan Hanuke pale posebne osmerokrake svijećnjake “hanukije” i to tako da svake večeri zapale po jednu svjetiljku toga svijećnjaka.

.

Program

.
14.30 – ispisivanje svojih želja na priređene trijeske i njihovo postavljanje na Stablo želja
15.15 – obilazak dijela Land art staze uz stručno vodstvo autora staze (alternative: samostalna šetnja prirodom ili okrijepa u obližnjem restoranu)
16.15 – druženje uz Stablo želja tijekom sumraka
17.00 – Rođenje svjetla (uključivanje svjetlosne instalacije uz zdravicu)

.

Video

.

.

Fotografije

.

.

.

Ovaj art happening je ostvaren financijskim sredstvima udruge Atelier Hayat ostvarenima prikupljanjem članarina i donacijama građana te je sufinanciran i sredstvima Primorsko-goranske županije.

        

.
Za informacije o udruzi Atelier Hayat i njenim programima posjetite web stranice Ateliera Hayat. Za informacije o svim programima financiranima sredstvima Primorsko-goranske županije, kao i za ostale informacije o Primorsko-goranskoj županiji, posjetite web stranice Primorsko-goranske županije.

Categories: EXHIBITIONS / IZLOŽBE

Post navigation

Comments are closed.

Create a website or blog at WordPress.com